Kuda ide romska nacionalna manjina u Brčko distriktu BiH?

Kuda ide romska nacionalna manjina u Brčko distriktu BiH?

Da Romi u Brčko distriktu BiH žive na margini društva evidentna je činjenica već duži niz
godina. Brojni pokušaji da se situacija ove manjine poboljša dali su znatno malo promjena.
Situacija je iz dana u dan sve gora. Povodom svjetskog dana socijalne pravde održan je sastanak
na temu: „Kuda ide romska nacionalna manjina u Brčko distriktu BiH?“. Učesnici sastanka su
bili predstavnici romske populacije, lokalni donosioci odluka, te privrednici koji zapošljavaju
predstavnike romske populacije.
Tokom radnog sastanka razgovaralo se o sljedećim pitanjima:
1. Obrazovanje: Rasprava o pristupu obrazovanju za romsku djecu, uključujući pitanja vezana
uz pristup školovanju, kvalitet obrazovanja i stopa napuštanja škole među romskom
populacijom. Zaključak učesnika sastanka bio je da se u toku 2024. godine mora obezbijediti
besplatan školski pribor za svu romsku djecu kako bi se osigurali uslovi da djeca imaju ispunjene
osnovne uslove za školovanje, posebno za one porodice koje spadaju u socijalne kategorije;
2. Zapošljavanje: Analiza stope zaposlenosti Roma u Brčko Distriktu, identifikacija prepreka
zapošljavanju s kojima se Romi suočavaju te razmatranje mogućih programa podrške
zapošljavanju i obuci vještina. U okviru ove oblasti definisano je da i dalje postoji nizak nivo
zaposlenosti pripadnika romske nacionalne manjine te da je diskriminacija u ovoj oblasti na
visokom nivou. Kako bi se trenutna situacija popravila i pružio pozitivan primjer drugima,
neophodno je osigurati da se u toku 2024. godine zaposli minimalno 10 predstavnika romske
nacionalne manjine na području Brčko distrikta BiH. Time će se ujedno doprinijeti boljoj
integraciji Roma u život na lokalnom nivou kroz omogućavanje da kroz stabilan radni odnos
osiguraju sredstva za život svoje porodice;
3. Zdravstvena zaštita: Razgovor o pristupu zdravstvenoj zaštiti za romsku populaciju,
uključujući pitanja kao što su pristup medicinskim uslugama, preventivna zaštita i zdravstveno
osiguranje. Kroz razgovor sa učesnicima ustanovljeno je da se jako malo radi na preventivnim
pregledima generalno, a posebno za djecu i žene. S tim u vezi definisano je da je neophodno
pojačati rad na prevenciji koja obuhvata pripadnike ove populacije posebno ako se uzme u obzir
da većina porodica živi u lošim socijalnim uslovima te da nemaju uslove za liječenje a posebno
za prevenciju;


4. Stambena pitanja: Rasprava o stanju stanovanja među Romima u Brčko Distriktu, uključujući
pitanja vezana uz kvalitet stanova, pristup osnovnim infrastrukturnim uslugama poput vode i
električne energije te problematiku naselja s neadekvatnim uslovima stanovanja. Evidentna je
činjenica da je stambeno zbrinjavanje i komunalna infrastruktura u zajednicama u kojima žive
romske porodice na jako niskom nivou. Trenutno članovi komisija za stambeno zbrinjavanje su
pored ostalih članova i Merja Šećić, poslanica u Skupstini Brčko distrikta BiH iz reda romske

nacionalne manjine i Asmir Husić, član Vijeća nacionalnih manjina Brčko distrikta BiH čime je
napravljen pozitivan pomak u ovoj oblasti jer će predstavnici romske zajednice moći da daju
svoje mišljenje o stambenom zbrinjavanju Roma, te spriječiti sve eventualne malverzacije u ovoj
oblasti. Na taj način u toku tekuće godine, a i u narednom periodu će doprinijeti da se lokalna
zajednica detaljnije okrene ka rješavanju stambenih i infrastrukturnih problema Roma u Brčko
distriktu BiH;
5. Borba protiv diskriminacije: Analiza rasprostranjenosti diskriminacije prema Romima u
različitim sferama društva te razmatranje strategija za borbu protiv stereotipa, predrasuda i
institucionalne diskriminacije. Kako je već i spomenuto i dalje postoje ogromne predrasude
prema romskoj nacionalnoj manjini u svim oblastima društva. Uprkos brojnim naporima
marginalizacija ove populacije je i dalje velika. Učesnici sastanka zahtjevali su da se u toku
2024. godine pojačaju aktivnosti na borbi protiv diskriminacije, predrasuda i stereotipa, te da se
osiguraju uslovi za bolju inkluziju Roma u sve sfere društvenom i privrednog života kroz veće
učešće u kulturnim, sportskim, edukativnim i drugim događajima;
6. Socijalna inkluzija: Razgovor o mjerama i programima koji bi mogli unaprijediti socijalnu
inkluziju Roma u Brčko Distriktu, uključujući pristup socijalnim uslugama, mjere siromaštva i
pomoć pri integraciji u društvo. Razgovorom o ovoj tematici kao preporuka se izdvojila potreba
za realizacijom aktivnosti sa većom uključenosti Roma u njihovo planiranje i realizaciju,
odnosno aktivnosti koje će doprinijeti boljem pozicioniranju romske nacionalne manjine u
zajednici. Predlog je veći broj aktivnosti koje će prezentovati romsku nacionalnu tradiciju,
inkluzija u sportske i kulturne organizacije, uključivanje djecu u predškolsko obrazovanje i
slično;
7. Učešće zajednice: Važnost aktivnog uključivanja romske zajednice u procese donošenja
odluka i sprovođenje programa i politika koje ih se tiču. Kako je već navedeno neophodno je da
se u toku 2024. godine osigura da predstavnici romske zajednice budu više uključeni u pitanja
koja se tiču ove manjine. Pozitivan primjer je učinjen u pogledu odlučivanju o stambenom
zbrinjavanju, ali neophodno je iste procese primijeniti i u drugim segmentima donošenja odluka
kako bi se spriječila ustaljena praksa da o Romima odlučuju oni koji nisu Romi i koji ne znaju
šta su potrebe ove zajednice.

Sastanak je bio prilika za dijalog između predstavnika romske zajednice, lokalnih vlasti,
nevladinih organizacija, akademske zajednice i drugih relevantnih učesnika sa ciljem
identifikovanja konkretnih koraka koji se mogu preduzeti kako bi se poboljšalo stanje Roma u
Brčko Distriktu i osigurala veća inkluzija i jednakost. Ujedno je to i mogućnost da se još jednom
pošalje poruka da se i nakon 24 godine od osnivanja Distrikta, neke stvari na poboljšanju statusa
najveće nacionalne manjine u Distriktu nisu promijenile.