Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) podsjeda javnost na godišnjicu ratnog zločina
nad civilima sela Biljani kod Ključa. Napad na ovo selo započeo je u ranim jutarnjim satima 10. jula 1992.
godine, a predvodile su ga 17. laka pješadijska brigada Vojske Republike Srpske (VRS) u saradnji sa
rezervnim i aktivnim policajcima Odjeljenja policije iz Sanice.
Posljedica tog napada je pokolj oko 260 civila bošnjačke nacionalnosti koji su bili mještani Biljana što je
dovelo do gotovo potpunog nestanka tog mjesta u Bosanskoj Krajini. Najstarija žrtva bio je 85–godišnji
Bedo Dehid, dok je najmlađa žrtva bila četveromjesečna beba Amila Džaferagid. Prema podacima Instituta
za nestale osobe BiH, prva otkrivena masovna grobnica naziva Crvena zemlja I pronađena je u novembru
1995. iz koje je ekshumirano šesnaest žrtava. Najveda masovna grobnica je jama Lanište I iz koje je u
periodu od 5. oktobra do 15. novembra 1996. ekshumirano 188 žrtava. Na području Biljana pronađene su
34 pojedinačne grobnice.
Sud Bosne i Hercegovine je u martu 2005. podigao optužnicu protiv Marka Samardžije koji je u svojstvu
komandira Trede čete saničkog bataljona u sastavu 17. lake pješadijske brigade VRS-a naredio i
učestvovao u masakru u Biljanima. Prema optužnici, Samardžija je naredio ženama da se upute u pravcu
osnovne škole u Biljanima, a muškarce starije od 18 i mlađe od 60 godina je u koloni sproveo u pravcu te
iste škole gdje su oni najprije bili zatvoreni u učionice i Dom kulture, a zatim u grupama od po 5 do 10
ubijani. Preostali muškarci su, kako se navodi u optužnici, najprije batinani a zatim smješteni u autobuse
sa kojima je preostalo civilno stanovništvo odvezeno na lokalitet „Lanište“ i likvidirano.
Publikacija Ratni zločin u Biljanima, Predmet: Marko Samardžija dokumentuje ovaj predmet Suda Bosne i
Hercegovine koji je u novembru 2006. donio presudu i osudio Samardžiju na 26 godina zatvora za zločine
protiv čovječnosti. Međutim, dvije godine kasnije, u drugostepenom postupku pred Sudom BiH,
Samardžija je oglašen krivim za zatvaranje i teško oduzimanje fizičke slobode kao zločin protiv
čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina. Iako je vedina tijela žrtava ovog
masakra pronađena, objelodanjen je kontekst događaja svjedočenjima preživjelih, Samardžija za sada
ostaje kao jedini osuđeni. Ponovo apelujemo na nadležne institucije da ne zaborave žrtve ovog ratnog
zločina i da se angažuju na pronalaženju i procesuiranju počinilaca ovog masakra.
U povodu godišnjice sjedamo se ubijenih civila iz sela Biljani kod Ključa.
