Sarajevo, 22. april 2026. – „Nedavno sekvenciranje genoma čovječije ribice (Proteus anguinus), koji je čak oko 15 puta veći od ljudskog, otvara potpuno novo poglavlje u nauci – od razumijevanja regeneracije tkiva do potencijalno revolucionarnih primjena u medicini“, istakla je prof. dr. Lada Lukić Bilela sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Na Dan planete Zemlje, u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu, održano je predavanje koje je ukazalo na značaj mikrosvijeta podzemlja, prostora koji krije ogroman, još uvijek nedovoljno istražen biotehnološki potencijal. Predavanje pod nazivom “Biodiverzitet u tami: mikrosvijet podzemlja središnjih Dinarida i njihov biotehnološki potencijal“ pokazalo je da najveći biotehnološki potencijal planete ne dolazi iz svemira ili okeana, već iz ekstremnih staništa – uključujući podzemlje središnjih Dinarida, gdje mikroorganizmi stvaraju jedinstvene bioaktivnespojeve s ogromnim potencijalom za medicinu, farmaciju i industriju. “U eri antimikrobne rezistencije, upravo mikroorganizmi iz nedovoljno istraženih ekosistema mogu biti ključ za razvoj novih antibiotika, terapija i industrijskih rješenja, zbog čega njihovo istraživanje postaje pitanje globalnog značaja.”, naglasila je prof. dr. Lukić Bilela. Bosna i Hercegovina, kako je istaknuto, posjeduje izuzetan geološki diverzitet koji uvjetuje vrlo bogat biološki diverzitet, dok su središnji Dinaridi svojevrsni „hot spot“ geološke, biološke i hemijske raznolikosti, već više od dvije decenije u fokusu multidisciplinarnih istraživanja. Posebno je naglašeno da odsustvo svjetlosti, ne znači odsustvo života. U potpunoj tami podzemnih staništa žive organizmi koji su kroz evoluciju razvili specifične adaptacije – od gubitka vida i pigmenta do promjena u metabolizmu, u skladu s principom „koristi ili izgubi“. Govoreći o značaju mikroorganizama, istaknuto je da oni predstavljaju osnovu svih ekosistema, ključni su za funkcionisanje mikrobioma čovjeka i planete, te imaju važnu ulogu u klimatskim procesima, uključujući ciklus ugljika. „Ne možemo štititi ono što ne poznajemo – zato su istraživanje, razumijevanje i očuvanje mikrobiodiverziteta ključni za budućnost zdravlja ljudi i planete“, poručeno je tokom predavanja. Zaključeno je da mikrosvijet podzemlja, iako nevidljiv, predstavlja jedan od najvažnijih resursa budućnosti – ali da bez sistematskog istraživanja i podizanja svijesti postoji realan rizik njegovog trajnog gubitka. Događaj je organizovalo Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, Centar za istraživanje i održivi razvoj krša Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, a moderirao ga je dopisni član ANUBiH Hazim Hrvatović. Cijelo predavanje dostupno je na YT kanalu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) Odnosi sa javnošću Bistrik 7, Sarajevo 71000, BIH Navigacija objava 64. sjednica Vlade: o programu samozapošljavanja u poljoprivredi, donacijama i stipendijama
