UTVRĐENE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA KOJIM SE UVODI BORAČKI DODATAK

Vlada Federacije BiH danas je na sjednici u Mostaru, na prijedlog Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, utvrdila i u Parlament Federacije BiH uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih boraca i članova njihovih porodica, kojim se uvodi borački dodatak.

Predlagač je naveo da je razlog za donošenje ovog zakona uvođenje boračkog dodatka kao mjesečne novčane naknade demobiliziranim braniocima i članovima porodica poginulog ili umrlog branioca radi učestvovanja u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu od 8.4.1992. godine do 23.12.1995. godine. Predlagač je podsjetio da je Rješenjem Vlade Federacije BiH od 13.02.2025. godine imenovana Radna grupa za izradu teksta nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica, koja je utvrdila više načela/principa. Tako je pojašnjeno da je jedan od principa da je pravo na borački dodatak jednako za sve pripadnike Armije RBiH, HVO-a, MUP-a RBiH, te da se isplaćuje u istom iznosu na cijelom teritoriju BiH.

Pravo na borački dodatak u smislu ovog zakona može ostvariti demobilizirani branilac pripadnik Oružanih snaga koji je učestvovao u odbrani Bosne i Hercegovine u periodu od 8.4.1992. godine do 23.12.1995. godine, najmanje jednu godinu i članovi porodice poginulog ili umrlog branioca bez obzira na period učešća u Oružanim snagama, a koji su korisnici prava u skladu sa odredbama Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica.

Radna grupa je na sastanku od 23.9.2025. godine usvojila zaključke kojima je utvrđeno da, prema podacima IDDEEA-e i evidencijama Federalnog ministarstva, pravo na borački dodatak bi imalo 383.494 korisnika, te je predložila da se iznos boračkog dodatka utvrdi u iznosu od 1,50 KM po mjesecu učešća u Oružanim snagama RBiH.

Procijenjeni godišnji iznos isplate boračkog dodatka iznosi 234.700.000 KM.

UTVRĐENI NACRT ZAKONA O ELEKTRONSKOJ

TRGOVINI I PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI POTROŠAČA

Federalna vlada utvrdila je danas, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, Prijedlog zakona o zaštiti potrošača i Nacrt zakona o elektronskoj trgovini, koji će biti upućeni u daljnju parlamentarnu proceduru.

Prijedlogom Zakona o zaštiti potrošača uređuje se oblast zaštite potrošača i poboljšavaju prava potrošača, te se olakšava, odnosno omogućava ekonomičnije poslovanje trgovaca u digitalnoj eri poslovanja. Ovim zakonskim rješenjem trebao bi se postići visok nivo zaštite potrošača, bolje funkcionisanje unutrašnjeg tržišta, smanjenje tzv. „sive ekonomije“ i viši nivo pravne sigurnosti potrošača i trgovaca na jedinstvenom tržištu.

Predlagač je, između ostalog, naveo da se prijedlogom ovog zakona, kao ključnim pravnim dokumentom koji štiti prava potrošača, regulišu osnovna prava i obaveze potrošača i trgovaca na teritoriji Federacije BiH, zatim načini i postupci zaštite prava potrošača, prava potrošača pri kupovini robe i usluga, kao i zajednička pravila između potrošača i trgovaca o isporuci digitalnog sadržaja ili digitalnih usluga, te zaštita i sigurnost života i zdravlja potrošača. Također se reguliše i označavanje (deklariranje) proizvoda, odgovornost i garancija za proizvod ili uslugu, transparentnost cijena, usluge od općeg ekonomskog interesa, zatim nepoštena poslovna praksa, ugovori o prodaji finansijskih usluga zaključenih na daljinu, zaštita kolektivnih interesa potrošača, ugovori zaključeni izvan poslovnih prostorija, prodaja na osnovu ugovora na daljinu, informisanje potrošača, prava i obaveze udruženja potrošača, nadležnih organa, tijela i drugih nosilaca funkcija zaštite potrošača, te nadzor i kaznene odredbe, kao i ostala pitanja od značaja za zaštitu prava potrošača.  

Nacrt zakona o elektronskoj trgovini predviđa stvaranje pravnog okvira koji definiše prava, obaveze i odgovornosti svih učesnika u elektronskoj trgovini, uvažavajući sve specifičnosti takvog načina obavljanja djelatnosti trgovine, čime bi se povećala pravna sigurnost i izgradilo povjerenje građana i privrednih subjekata u digitalne oblike poslovanja. Predlagač navodi da se poseban značaj ovog zakonskog teksta ogleda i u zaštiti korisnika usluga, jer su korisnici u online okruženju često izloženi riziku od nedovoljno jasnih informacija o pružaocu usluga informacionog društva, uslovima kupovine ili mogućnostima reklamacije. Zakonom se propisuje obaveza pružalaca usluga informacionog društva da daju potpune i tačne informacije o sebi i svojim proizvodima, kao i da korisnicima usluga bude omogućeno jednostavno odustajanje od kupovine. Nacrt ovog zakona usklađen je sa savremenim standardima zaštite privatnosti i ličnih podataka, čime se korisnicima usluga obezbjeđuje veća kontrola nad njihovim podacima i zaštita od eventualnih zloupotreba.

Također, usvajanjem ovakvog zakona omogućilo bi se usklađivanje domaćeg pravnog okvira s međunarodnim standardima i pravnim praksama Evropske unije, čime bi se olakšalo prekogranično poslovanje i unaprijedila konkurentnost domaćih privrednih subjekata na globalnom tržištu. Zakon o elektronskoj trgovini doprinosi razvoju digitalne ekonomije, unapređenju poslovnih inovacija i jačanju konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, koja bi uz niže troškove i jednostavniji pristup tržištu mogla efikasnije poslovati. Nadalje, omogućio bi se korisnicima usluga veći izbor roba i usluga, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju, čime bi se podstakao ravnomjerniji ekonomski razvoj i smanjile regionalne razlike, uz efikasniju zaštitu njihovih prava.

ZA AERODROM BIHAĆ 5,3 MILIONA KM

Vlada Federacije BiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, donijela Odluku kojom se usvaja Program utroška sredstava Kapitalnog transfera javnim poduzećima – unapređenje avioprometa Federacije BiH za JP Aerodrom Bihać d.o.o. Bihać, u okviru Programa „Normativno, upravno i strateško upravljanje u oblasti transporta i elektronskih komunikacija i pošta, predviđenih Budžetom Federacije BiH za 2026. godinu, u iznosu od 5.000.000 KM.

Ova sredstva bit će utrošena za otkup zemljišta, troškove pretvorbe zemljišta, te izgradnje aerodromskog kompleksa (PSS). Odlukom je propisano da će sredstva biti korištena i za nadzor nad izvođenjem radova, za troškove komunalne naknade, usluge izrade master plana i izrade glavnih i idejnih projekata, izmještanje vodovodne mreže na postojećoj lokaciji radova koji uključuje i nadzor nad izvođenjem radova, kao i postavljanje ograde i rasvjete za zaštitu meteo-stanice, te opravka ograde poslovnog kruga Aerodroma Bihać. Također sredstva će biti korištena i za usluge revizije Glavnog projekta Faze 1-A, izrade Elaborata i Geo Misiju Faze 1-A aerodromskog kompleksa.

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija zaduženo je da vrši kontinuiran nadzor o utrošku sredstava, te da sa JP Aerodrom Bihać d.o.o. Bihać potpiše ugovor kojim će se urediti način prenosa sredstava, provedba postupka javne nabavke i izvještavanje o utrošenim sredstvima.

Također, danas je usvojen i Program utroška sredstava Tekućeg transfera – Subvencije javnim poduzećima – Unapređenje avioprometa Federacije BiH za JP Aerodrom Bihać d.o.o. Bihać utvrđenih Budžetom Federacije BiH za 2026. godinu u iznosu od 300.000 KM.

DOPUNJENA LISTA LIJEKOVA FONDA SOLIDARNOSTI

Vlada Federacije BiH donijela je danas, na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva, Odluku o dopuni Liste lijekova fonda solidarnosti Federacije BiH. Ova lista dopunjena je novom jačinom lijeka teduglutid i to od 1,5 mg. Radi se o lijeku koji se koristi za liječenju sindroma kratkog crijeva.

Predlagač je pojasnio da je bilo potrebno za lijek u liječenju sindroma kratkog crijeva

uvrstiti i jačinu od 1,5 mg u Listu lijekova Federalnog fonda solidarnosti.

KADROVSKA RJEŠENJA

Vlada Federacije BiH danas je dala prethodnu saglasnost Skupštini Privrednog društva „Operator Terminali Federacije“ d.o.o. Sarajevo za imenovanje vršilaca dužnosti članova Nadzornog odbora ovog privrednog društva u ime državnog kapitala, do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca i to Edvina Granića za predsjednika, te Latifa Bećarevića i Davora Bošnjaka, za članove. Prije toga data je prethodna saglasnost ovoj skupštini za razrješenje dosadašnjih članova Nadzornog odbora u ime državnog kapitala, radi isteka perioda na koji su imenovani.

Vlada je donijela i Odluku kojom se imenuju Goran Valka za vršioca dužnosti predsjednika, te Ivan Ramljak i Armin Đuliman za članove Uprave Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju do okončanja procedure imenovanja na mandat, a najduže na tri mjeseca. Prethodno je data saglasnost za razrješenje vršilaca dužnosti, a zbog isteka perioda imenovanja i potrebe da se osigura istovremeno imenovanje svih članova Uprave, radi njenog punog i funkcionalnog rada.

Doneseno je i rješenje o razrješenju i privremenom imenovanju predsjedavajućih i članova upravnih odbora ustanova socijalne zaštite Federacije BiH i to Ustanove za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu – Drin, Ustanove za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu – Bakovići, Ustanove za socijalno zbrinjavanje i zdravstvenu njegu – Ljubuški, Ustanove za socijalno zbrinjavanje, zdravstvenu njegu, odgoj i obrazovanje – Pazarić, te Ustanove za socijalno zbrinjavanje, odgoj i obrazovanje – Sarajevo.

Ovim rješenjem privremeno se imenuju predsjedavajući i članovi Upravnog odbora Ustanove Drin u sastavu Dženana Avdić (predsjedavajuća), te Tarik Šečić, Denisa Salčinović, Emir Mešanović i Radmila Tuka (članovi).  U Upravni odbor Ustanove Bakovići imenovani su Edina Kurt (predsjedavajuća), te Asim Topalović, Vedad Rejhan, Katarina Slomo i Mario Kapetanović (članovi). Upravni odbor Ustanove Ljubuški imenovan je u sastavu Viktor Grbavac (predsjedavajući), te Žana Primorac, Milan Ševo, Antonio Radić i Elmir Šator (članovi). U Upravni odbor Ustanove Pazarić imenovani su Siniša Knežević (predsjedavajući), te Abel Baltić, Edin Mulić, Edisa Muminović i Zijo Ćatić (članovi). Upravni odbor Ustanove za socijalno zbrinjavanje, odgoj i obrazovanje – Sarajevo imenovan je u sastavu Lejla Jusufranić (predsjedavajuća), Lejla Didik Sarajlić, Nermin Cocalić, Denis Bajrović i Milan Mihaljević (članovi).

Predsjedavajući i članovi upravnih odbora ustanova socijalne zaštite Federacije BiH imenovani su na period do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca od dana njihovog imenovanja.

Vlada je dala i prethodnu saglasnost za imenovanje Slavice Andrić Šajinović za vršioca dužnosti člana Nadzornog odbora JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo, do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca. Prije toga data je prethodna saglasnost za razrješenjedužnosti člana ovog nadzornog odbora, radi podnošenja ostavke.

Data je i prethodna saglasnost Nadzornom odboru Privrednog društva Hrvatska pošta d.o.o. Mostar za imenovanje Josipa Bulića za vršioca dužnosti člana Uprave ovog privrednog društva do okončanja konkursne procedure, a najduže do dvanaest mjeseci. Prije toga ovom nadzornom odboru data je prethodna saglasnost za razrješenje člana Uprave Privrednog društva HP Mostar, radi smrti.

Federalna vlada je dala i prethodnu saglasnost za imenovanje pet vršilaca dužnosti članova Nadzornog odbora Privrednog društva „Agrokomerc“ d.d. Velika Kladuša u sastavu Fadil Bihorac (predsjednik), Sedifa Beganović, Senad Okanović, Akir Žalić i Nada Ević (članovi),  do okončanja konkursne procedure, a najduže do tri mjeseca. Prije toga data je prethodna saglasnost za razrješenje vršilaca dužnosti ovog nadzornog odbora.

URED VLADE FBiH ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU