Predstavljena studija o informacijskim politikama i europskim integracijama Bosne i Hercegovine i Crne Gore

U organizaciji Instituta za istraživanje hibridnih sukoba izZagreba i Instituta za društveno-politička istraživanja izMostara predstavljena je studija „Informacijske politike iintegracija Bosne i Hercegovine i Crne Gore u Europskuuniju“, koja analizira ulogu informacijskih politika u procesueuropskih integracija dviju država Zapadnog Balkana.

Studija donosi pregled izazova i mogućnosti kojeinformacijske politike imaju u kontekstu približavanja Bosne iHercegovine i Crne Gore Europskoj uniji, s posebnimnaglaskom na suvremene komunikacijske procese, otpornostdruštava na hibridne prijetnje te važnost kvalitetnoginformiranja javnosti tijekom integracijskih procesa.

Analiza medijskog sadržaja i informacijskog okoliša

Predstavljajući rezultate istraživanja, Martin Mikulić iz Instituta za društveno-politička istraživanja pojasnio je kakoje studija nastala na temelju šestomjesečnog istraživanjaprovedenog tijekom 2025. godine. „Istraživanje se provodilotijekom šest mjeseci 2025. godine, a obuhvatilo je analizumedijskog sadržaja i medija u Bosni i Hercegovini. Posebnosmo proučavali način na koji se mediji odnose premapolitičarima i dužnosnicima u Republici Hrvatskoj“, istaknuoje Mikulić.

Mikulić je upozorio na određene obrasce prisutne u medijskom prostoru Bosne i Hercegovine. „Uočili smo da mediji u Bosni i Hercegovini često ne djeluju samo kaoposrednici informacija, nego svojim sadržajem proizvode ireproduciraju postojeće društvene podjele u zemlji“, kazao je.

Prema rezultatima studije, u analiziranim medijskimsadržajima zabilježena je učestala uporaba propagandnihtehnika i senzacionalističkih pristupa izvještavanju. „Posebnoje primjetno korištenje propagandnih tehnika tesenzacionalističkih naslova i podnaslova koji unaprijedusmjeravaju interpretaciju sadržaja kod čitatelja. U brojnimslučajevima čitatelju se već kroz naslov i podnaslov namećeodređeni interpretativni okvir prije nego što uopće pristupisadržaju članka. Umjesto da prvenstveno informiraju javnost, pojedini mediji djeluju kao politički akteri koji aktivnosudjeluju u oblikovanju političkih narativa“, rekao je Mikulić.

Prepoznati protueuropski i protunatovski narativi

Govoreći o rezultatima analize informacijskog okoliša Bosne iHercegovine i Crne Gore, predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba iz Sv. Juraj iz Zagreba, Gordan Akrapistaknuo je kako istraživanje pokazuje postojanje jasnoprepoznatljivih aktera i narativa koji djeluju protiv europskih ieuroatlantskih integracija. „Na primjeru ovog istraživanja ianalize informacijskog okoliša Bosne i Hercegovine i CrneGore vidljivi su jasni nositelji protueuropskih i protunatovskihdjelovanja. Njihov cilj nije integracija Bosne i Hercegovine iCrne Gore u Europsku uniju, odnosno Bosne i Hercegovine u NATO savez“, kazao je Akrap.

Dodao je kako se takvi narativi pojavljuju u različitimoblicima, ali da ih je moguće svrstati u nekoliko dominantnihskupina. „Riječ je o narativima kojima se nastoji umanjitipovjerenje građana u Europsku uniju i NATO, prikazatieuropske integracije kao prijetnju nacionalnim interesima tepromovirati alternativne geopolitičke i sigurnosne modele. Istodobno se potiču društvene podjele, nepovjerenje premainstitucijama i osjećaj nesigurnosti među građanima“, rekaoje.

Izazovi u suprotstavljanju hibridnim prijetnjama

Prema riječima Akrapa, Bosna i Hercegovina i Crna Gora trenutačno nemaju dovoljno razvijene mehanizme za učinkovito suprotstavljanje takvim informacijskim i hibridnimdjelovanjima. „Bosna i Hercegovina i Crna Gora zasad se ne mogu uspješno boriti protiv takvih utjecaja jer državneinstitucije još uvijek ne funkcioniraju u onoj mjeri u kojoj bitrebale funkcionirati. Istodobno, ne postoji ni dovoljnopolitičke volje za postizanje dogovora o budućnosti istrateškom smjeru razvoja ovih država“, istaknuo je Akrap.

Dodao je kako upravo takve okolnosti stvaraju prostor za širenje dezinformacija, manipulativnih narativa i različitihoblika hibridnog djelovanja. „Sve dok ne postoji jasnapolitička suglasnost o ključnim državnim ciljevima teučinkovito djelovanje institucija, informacijski prostor ostajeranjiv na vanjske i unutarnje utjecaje koji mogu usporavatieuropske i euroatlantske integracijske procese“, zaključio je Akrap.

Promocija studije održana je na Sveučilišta u Mostaru, aokupila je predstavnike akademske zajednice, stručnjake izpodručja informacijskih i komunikacijskih znanosti tezainteresiranu javnost.