Najteži oblik seksulanog nasilja. Podaci ne ohrabruju ali ohrabruje činjenica da se u našem društvu sve glasnije priča o problemu nasilja ali nikada dovoljno.
”U spomenaru na pitanje, omiljeni nastavnik u školi? Napisala sam njegovo ime. Bio mi je i komšija, pa smo često putovali istim autobusom do škole, ” – Ovo je svjedočenje Danijele o seksualnom zlostavljanju i uznemiravanju koje je doživjela kao djevojčica a o kojem je progovrila tek kao odrasla žena u istoimenom dokumentarnom filmu.
”Staro izborano lice koje sad pored mog obraza liči na utvaru. Vrištim iznutra. Prevaziđem, vratim se. Sretnem ga na ulici. Moji roditelji kod njega idu na slavu. Ćutim,” iskustvo je Danijele a koje, nažalost, nije izolovan slučaj.
A koliko Danijela ima u našem društvu za koje se ne zna? Koje ne smiju ili ne znaju da imaju pravo i mogu dobiti adekvatnu pomoć i podršku?
”Podatak da na jedno prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih silovanja nameće pitanje, kolika je ta stvarna brojka neprijavljenih slučajeva, ” ističe Amela Bašić Tomić koordinatorka Sigune kuće iz Banjaluke.
Ukoliko je neko doživio silovanje ili pretrpio bilo kakav oblik nasilja, pomoć može potražiti na sljedeći način:
”Mogu da se jave na naš SOS telefon: 1264, na broj Policije 122, mogu da nas kontaktiraju u naše Psihološko i pravno savjetovalište a isto tako postoji i Sigurna kuća za žrtve svih oblika rodno zasnovanog nasilja,” podsjeća Bašić Tomić.
U Bosni i Hercegovoini u prvih devet mjeseci ove godine, registorvano je 30 slučajeva silovanja.
”Na području Federacije BIH u ovoj godini, registorvano je 19 krivičnih djela iz člana 203. ”Silovanje” KZFBiH za koja je prijavljeno 19 lica od toga dva maloljetnika dok je u 2022. godini bilo 11 krivičnih djela iz istog člana,’’ podaci su Federalne uprave policije.
U Banjaluci od januara do septembra tekuće godine, evidentirano je šest krivičnih djela silovanje od čega su dva u pokušaju, podaci su Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.
Da je broj ovih krivičnih djela u porastu govori nam i podatak da je tokom prošle godine u Republici Srpskoj prijavljeno šest krivičnih djela.
‘’Od januara do septembra 2023.godine evidentirano je 11 krivičnih djela silovanje od čega tri u pokušaju,’’ kazali su iz MUP-a Republike Srpske.
Pozitivan primjer je Brčko distrikt, gdje tokom ove kao ni prošle godine, nije evidentiran niti jedan slučaj silovanja, potvrdili su nam iz Policije Brčko distrikta. Porazno zvuči činjenica da samo tri odsto žena, prijavi sekusualno uznemiravanje.
”Moram reći. Kome bih mogla reći? Ipak, neću reći. Sramota je. A ko će mi vjerovati. Nije bitno. A bitno je. Deset godina je prošlo, druga djevojčica ga je prijavila,” riječi su kojima je Danijela opisala svoje iskustvo.
Upravo u ovakvim slučajevima kod žena se javlja strah da neće dobiti podršku svoje okoline a koja je od presudnog značaja.
”Htjeli mi to priznati ili ne, kod nas su duboko ukorijenjeni mitovi i stereotipi koji su u vezi sa silovanjem a to je da se vrlo često odgovornost za preživljeno silovanje upravo prenosi na samu žrtvu, počevši od toga da je ona svojim nekim postupkom, gestom, oblačenjem dovela do toga da se to silovanje desi,” pojašnjava Amela Bašić Tomić.
U slučaju preživljenog silovanja ključan je proces ohrabrivanja i osnaživanja žena.
”Bez obzira što on dugo traje da se ta traumatska iskustva silovanja zapravo integrišu u svakodnevno iskustvo žrtve, da u onom momentu kada se ona prisjeća tog traumatskog iskustva, može o njemu da govori kao o svakom drugom iskustvu. Dakle, jako je važno da dobiju stručnu pomoć, da nauče i da razviju odgovarajuće mehanizme kako da se nose u svim daljnjim stresnim situacijama,” navodi koordinatorka Sigurne kuće.
Za seksualno nasilje nema povoda, žrtva nikada nije kriva a počinilac nije ‘’isprovociran’’ već je svojim imenom i prezimenom odgovoran za ovo krivično djelo. Ne zaboravite da žrtva može biti svako i da je svaka od nas nečija kćerka, sestra, majka ili prijateljica. I zato : Stop nasilju nad ženama!
